ACTA-u su protivnici nazvali opasnijom od SOPA-e i PIPA-e, izrazito restriktivnih i opasnih američkih prijedloga zakona protiv piratstva. No ACTA je od njih prilično drugačija: kao prvo, nije riječ o zakonu već o sporazumu, a i spektar tema koje se njome pokrivaju puno je širi.
'ACTA nije zakon. Ona je prije konvencija, sporazum međusobne podrške između zemalja potpisnica da će raditi na tome da štite prava intelektualnog vlasništva onih osoba i tvrtki koje mogu dokazati da su njihova prava povrijeđena', tvrdi Robert Bond, šef zaštite podataka i informacijskog prava u engleskoj odvjetničkoj kući Speechly Bircham.
Jedna od najcjenjenijih stranica koja se bavi IT-em, Ars Technica, već mjesecima uvjerava ljude da su mnoge tvrdnje o ACTA-i koje se dadu čuti na internetu zapravo pogrešne. 'ACTA ne daje ISP-ovima mogućnost da prate vaš internetski promet, niti ih tjera da konstantno provjeravaju nalaze li se na serverima korisnika materijali zaštićeni autorskim pravima', tvrdi Ars. Također, iz prvih nacrta ACTA-e kasnije su izbačeni kontroverzni prijedlozi ukidanja pristupa internetu piratima nakon tri prekršaja (tzv. three strikes zakon), a nema ni govora o crnim listama i brisanju piratskih stranica iz DNS zapisa.
No ACTA je i dalje izrazito opasan dokument i postoji puno razloga za protivljenje i prosvjed protiv potpisivanja.
Kao prvo, ACTA zahtjeva od zemalja potpisnica da kažnjava piratstvo drakonskim kaznama, sličnim onoj od milijun i pol dolara kojom je Jammie Thomas-Rasset kažnjena zbog preuzimanja 24 pjesme s interneta. Sulude procjene štete od piratstva već su godinama jedna od glavnih argumenata američkih organizacija MPAA i RIAA, koje predstavljaju filmsku i glazbenu industriju i tvrde da ih piratstvo košta milijarde dolara. Veliko je pitanje koliko je piratstvo uopće negativan fenomen; nedavno je jedan od tvoraca megapopularne igre Angry Birds izjavio da je piratstvo možda čak i pozitivno za njihov posao.
Zatim, dogovor potpisivanja ACTA-e većine zemalja EU proteklo je gotovo u tajnosti: primjerice, vijest o potpisivanju objavljena je na stranicama japanskog Ministarstva vanjskih poslova. Europski parlamentarac Kader Arfa, čiji je zadatak bio izvještavati o ACTA-i, bio je toliko zgađen cijelim pristupom da je nakon tog potpisivanja dao ostavku.
Konačno, mnogi tvrde da je činjenica da ACTA nije zakon već sporazum zapravo loša, jer zaobilazi zakonodavna tijela. 'Ja neću moći glasati za ili protiv ACTA-e. Ali jednom kad je implementiraju, moje će ruke biti vezane i bit će ga nemoguće spriječiti', izjavio je nedavno američki kongresmen Darrell Issa. Mnogi političari u rumunjskom i bugarskom parlamentu također su prosvjedovali protiv ACTA-e tvrdeći da nemaju pojma zašto je njihova zemlja izglasala takvo što.
Ovi razlozi mnogima će, vjerujemo, ipak biti dovoljni da dignu glas protiv ovakvog sporazuma i općenito ovakve vrste pritiska na čitave zemlje kako bi se zaštitio interes megakorporacija. ACTA će, čak i ako se od nje odustane, zacijelo dobiti nekakav nastavak, ali treba se boriti da rasprava o bude javna i transparentna.
Prosvjed protiv ACTA-e bit će održan u subotu, 11. veljače 2012. u 15 sati u sljedećim gradovima: u Zagrebu ispred Ministarstva vanjskih poslova, u Rijeci kod Radija Rijeka, a u Osijeku na Trgu Ante Starčevića. Ako odlučite prisustvovati prosvjedu, budite informirani i znajte protiv čega prosvjedujete! Izvor: tportal.hr
