Prosvjed kojeg su nedavno proveli pojedinci ali i kompanije poput Wikipedije protiv dvaju zakona koji ograničavaju slobodu interneta - SOPA (Stop Online Piracy Act) i PIPA (Protect Intellectual Property Act) nije kraj priče.
Premda je prosvjed bio uspješan te su američki zakonodavci povukli dva zakona iz procedure, postoji i treći propis koji prolazi ispod radara.
ACTA (The Anti-Counterfeiting Trade Agreement) je sporazum kojeg u tajnosti donosi tijelo koje nije demokratski izabrano te za koje se prema tome ne može tvrditi da radi u interesu javnosti. Na površini se čini da je ACTA osmišljena da štiti zabavnu industriju od ljudi koji kopiraju i besplatno dijele njihove uratke internetima. No, baš kao PIPA i SOPA i stupanje ACTA-e na snagu moglo bi imati dalekosežne, ozbiljne i represivne posljedice.
Ako se ACTA provede, Internet Service Providers (ISP-ovi) imat će zakonsku odgovornost za ponašanje svojih klijenata. Kako bi izbjegli mogućnost tužbe morat će pratiti svaki paket podataka koji ulazi i izlazi iz vašeg kompjutera, te zaposliti tisuće ljudi samo kako bi nadgledale te procese.
Svaka YouTube pjesma, svaka fotografija, vještina koju ste naučili na nekom online tečaju, čak i tetovaža na vašem tijelu podliježe zakonskoj odgovornosti. Facebook, Youtube i Twitter morat će imat administratore koji će odobravati vaše objave. U suprotnom će riskirati zatvaranje.
EU i SAD su potpisali zakone o ACTA-i, no oni još trebaju proći glasanja. Ako prođu bit će to smrt slobode govora i smrt interneta.
Peticiju protiv ACTA-e, koja ima preko milijun potpisa, možete potpisati ovdje. Izvor: index.hr
